Image by pngtree.com

Dobro došli na tečaj „Upravljanje izazovnim situacijama”!

Uvod

Ovaj modul namijenjen je obrazovateljima, osobama za podršku, pomoćnicima u nastavi i drugim stručnjacima koji rade s odraslim osobama s intelektualnim teškoćama koje mogu pokazivati izazovna ponašanja.

Takva ponašanja često predstavljaju snažan oblik komunikacije. Razumijevanje onoga što osoba pokušava izraziti — te reagiranje smireno, suosjećajno i stručno — može značajno unaprijediti odnose i okruženje za učenje.

U ovom modulu upoznat ćete se s praktičnim alatima utemeljenima na dokazima koji pomažu u prepoznavanju okidača, sprječavanju eskalacije, sigurnom reagiranju tijekom uznemirenosti te očuvanju vlastite emocionalne dobrobiti.

Procijenjeno vrijeme potrebno za završetak: Modul je prikladan za provedbu uživo i za samostalno učenje.

60 - 0 minuta

Ishodi učenja

Znanje

  • Objasniti što se smatra izazovnim ponašanjem i opisati njegove moguće uzroke.
  • Prepoznati emocionalne, fizičke i okolišne okidače koji mogu dovesti do uznemirenosti.
  • Opisati strategije prevencije i deeskalacije utemeljene na dokazima, u skladu s pristupom pozitivne bihevioralne podrške (PBS) i NICE smjernicama.

Vještine

  • Prepoznati rane znakove eskalacije ponašanja i primjereno reagirati.
  • Primijeniti tehnike deeskalacije radi očuvanja sigurnosti i podrške emocionalnoj regulaciji.
  • Promišljati o vlastitim reakcijama te prilagoditi svoje postupanje tijekom i nakon izazovnih situacija.

Stavovi

  • Pokazivati smirene i suosjećajne reakcije u zahtjevnim situacijama.
  • Promatrati ponašanje kao oblik komunikacije, a ne kao namjerno neprimjereno ponašanje.
  • Posvetiti se stvaranju predvidivog, podržavajućeg i odnosom poštovanja obilježenog okruženja.
Tema 1
Razumijevanje izazovnih ponašanja i ponašanja uzrokovanih uznemirenošću
Tema 2
Prevencija i pozitivna podrška
Tema 3
Reagiranje tijekom izazovnih situacija

Tema 1: Razumijevanje izazovnih ponašanja ili ponašanja uzrokovanih uznemirenošću

Ponašanje je poruka. Naša je uloga razumjeti što nam pokušava reći.

Ponašanje je poruka

The Challenging Behaviour Foundation (2025) defines challenging behaviour as including aggression (hitting, kicking, biting), destruction (ripping clothes, breaking objects), self-injury (head banging, skin picking), and many other behaviours such as screaming or running off.

Kod odraslih osoba s intelektualnim teškoćama ovakva ponašanja rijetko predstavljaju namjerno neprimjereno ponašanje.Ona su često način izražavanja frustracije, zbunjenosti, straha, boli ili nezadovoljenih potreba.

Ključna ideja:

According to the National Institute for Health and Care Excellence (NICE) (NG11, NG93), the National Institute for Health and Care Research (NIHR), and the Positive Behavioural Support (PBS) Competence Framework, effective responses begin with understanding the meaning behind the behaviour — not just stopping it.

ABC metoda

ABC metoda jednostavan je okvir koji se koristi za razumijevanje zašto se određeno ponašanje javlja i kako podržati promjenu ponašanja.

A — Prethodni događaj (okidač)

Ono što se događa prije ponašanja: okidač, uputa ili događaj iz okruženja koji potiče određeno ponašanje.

B — Ponašanje

Samo ponašanje — ono što osoba čini i što je potrebno razumjeti u kontekstu situacije.

C — Posljedica

Ono što se događa nakon ponašanja — što ga može nenamjerno potaknuti ili učvrstiti.

By analysing the A→B→C sequence, educators can identify patterns, understand the function of the behaviour, and plan effective, compassionate responses aligned with PBS.

Savjet: Izradite jednostavan ABC obrazac za bilježenje opažanja, promišljanje o obrascima ponašanja tijekom vremena i podršku zajedničkom razumijevanju unutar tima.

Uloga okidača

vako ponašanje ima svoje okidače — događaje ili okolnosti koje ga potiču. Prema NICE smjernicama, izazovno ponašanje često nastaje kao rezultat međusobnog djelovanja različitih čimbenika, uključujući nezadovoljene zdravstvene potrebe, nezadovoljene emocionalne potrebe ili neusklađenost između osobe i njezina okruženja.

  • Stres iz okruženja Buka, svjetla gužva
  • Nejasne upute Nerazumijevanje onog što se očekuje
  • Emocionalni stres Anksioznost, strah ili frustracija
  • Fizička nelagoda Glad, klonulost, bol
  • Iznenadne promjene Promjena rutine bez upozorenja
  • Okvir kompetencija za pozitivnu bihevioralnu podršku (PBS) naglašava Okvir kompetencija za pozitivnu bihevioralnu podršku (PBS) naglašava važnost funkcionalne procjene radi prepoznavanja okidača i svrhe ponašanja — što obrazovateljima pomaže da pravovremeno predvide i proaktivno spriječe izazovne situacije.

Studija slučaja 1: Razumijevanje poruke

 

Situacija Polaznik odbija sudjelovati u grupnom zadatku i postaje sve uznemireniji, okreće se od stola i prekriva uši.

Što bi to moglo značiti? Zadatak može djelovati zbunjujuće, prezahtjevno ili stresno. Okruženje može biti previše bučno. Polaznik možda osjeća fizičku nelagodu ili tjeskobu.

KLIKNITE ZA PRIKAZ VIŠE

Studija slučaja 1: Razumijevanje poruke

Primjena ABC metode

  • Prethodni događaj (okidač): Bučna prostorija, nejasne upute za grupni zadatak
  • Ponašanje: Odbijanje sudjelovanja, prekrivanje ušiju, okretanje od drugih
  • Posljedica: Ako se ponašanje zanemari, vjerojatna je eskalacija.

Reakcija utemeljena na PBS pristupu

Prepoznavanje ovakvog ponašanja kao oblika komunikacije omogućuje edukatoru da reagira empatijom i podrškom, umjesto frustracijom ili kažnjavanjem — usmjeravajući se na nezadovoljenu potrebu, a ne samo na samo ponašanje.

Pitanja za razmišljanje: Što vam ovaj polaznik možda pokušava poručiti? Kako biste primijenili ABC metodu za planiranje suosjećajne i podržavajuće reakcije?

Interaktivna pauza

Prisjetite se polaznika kojem pružate podršku. Možete li prepoznati neko nedavno ponašanje koje je možda izražavalo nezadovoljenu potrebu? Što je prethodilo tom ponašanju (okidač)? Što je tim ponašanjem polaznik možda pokušavao poručiti?

Razmisli

Što se događalo neposredno prije ponašanja?

Promišljaj

Koju je potrebu takvo ponašanje možda izražavalo?

Planiraj

Kako biste sljedeći put mogli drugačije reagirati?

Tema 2: Prevencija i pozitivna podrška

Stvaranje predvidivog i podržavajućeg okruženja u kojem se polaznici osjećaju sigurno i shvaćeno.

Stvaranje predvidivog i podržavajućeg okruženja

Prevencija podrazumijeva stvaranje uvjeta koji smanjuju stres i potiču razumijevanje. NICE smjernice (NG93) naglašavaju važnost jasne strukture, kompetentnog osoblja, dosljednih rutina i suradnje između zdravstvenog, socijalnog i obrazovnog sustava. Pristup pozitivne bihevioralne podrške (PBS) nadopunjuje to proaktivnim strategijama koje unapređuju kvalitetu života.

  • Jasna komunikacija Dajte jasne i jednostavne upute te provjerite razumijevanje. Koristite sažet jezik uz vizualnu podršku ili znakove kako biste olakšali razumijevanje.
  • Autonomija I senzorne potrebe Ponudite mogućnost izbora kako biste potaknuli autonomiju i osjećaj kontrole. Po potrebi osigurajte miran senzorički prostor, antistresne predmete ili kratke pauze.
  • Vizualna podrška I rutine Koristite vizualne rasporede, planere ili simbole kako biste povećali predvidivost. Uspostavite rutine i unaprijed najavite sve promjene ili prijelaze između aktivnosti.
  • Pozitivno potkrepljenje Prepoznajte rane znakove upozorenja (vrpoljenje, šutnja, hodanje amo-tamo) i reagirajte blagim oblicima podrške. Potkrepljujte pozitivno ponašanje pohvalom i dosljednom povratnom informacijom.
Rano prepoznavanje I intervencija

Zašto je rana intervencija važna

I NICE smjernice (NG11) i istraživanja NIHR-a naglašavaju važnost prepoznavanja ranih znakova uznemirenosti te pravovremenog pružanja podrške prije nego što dođe do eskalacije.

Polaznici često odražavaju emocije edukatora: ako edukator postane napet, polaznik može osjetiti pojačani stres.

Održavanje smirenosti, tih i blag način govora te pružanje prostora pomažu u smanjenju napetosti i deeskalaciji situacije.

Okvir kompetencija za pozitivnu bihevioralnu podršku (PBS) opisuje višekomponentni pristup koji se temelji na:
  • vrijednostima: ljudska prava, poštovanje i samoodređenje
  • dokazima: funkcionalna procjena ponašanja radi razumijevanja svrhe ponašanja i okidača
  • procesu: praćenje temeljeno na podacima, redovita evaluacija i refleksija

Praktički koraci

  • Izradite popis ranih znakova uznemirenosti.
  • Reagirajte ponudom mirnijeg prostora, kratke pauze ili senzorne podrške.
  • Zabilježite kada i gdje se situacija dogodila, što se dogodilo te jesu li prethodno bile prisutne zdravstvene ili senzorne promjene.
Prevencija u praksi temeljena na PBS pristupu

Kada se polaznici osjećaju sigurno i shvaćeno, potreba za izražavanjem uznemirenosti kroz izazovna ponašanja značajno se smanjuje. Prevencija započinje prije nego što dođe do eskalacije ponašanja.

  • Struktura I predvidljivost

    Dosljedne rutine i pravovremene najave prijelaza između aktivnosti smanjuju tjeskobu i grade povjerenje.

  • Podrška u komunikaciji

    Vizualni rasporedi, simboli i jednostavan jezik smanjuju zbunjenost i povećavaju samopouzdanje polaznika.

  • Funkcionalna evaluacija

    Prepoznavanje okidača i svrhe ponašanja omogućuje edukatorima da se usmjere na uzroke problema — a ne samo na samo ponašanje.

  • Suradnička dokumentacija

    Bilježenje opažanja i njihovo dijeljenje s timom doprinosi dosljednom pristupu utemeljenom na dokazima u svim okruženjima.

Studija slučaja 2: Prevencija u praksi

 

Situacija

Polaznik postaje uznemiren svakog ponedjeljka ujutro kada se raspored neočekivano promijeni. Osoblje primjećuje hodanje amo-tamo i pojačanu šutnju prije nego što dođe do incidenta.

Prepoznati rane znakove upozorenja

  • hodanje amo-tamo pokraj vrata
  • neuobičajena šutnja
  • nervozno igranje odjećom

KLIKNITE ZA PRIKAZ VIŠE

Studija slučaja 2: Prevencija u praksi

Plan prevencije utemeljen na PBS pristupu

  • Vizualni raspored ažurira se svakog petka kako bi se polaznik unaprijed pripremio.
  • Verbalno i vizualno upozorenje daje se 10 minuta prije svake promjene aktivnosti.
  • Po dolasku je dostupan miran senzorički kutak.
  • Osoblje je educirano za prepoznavanje ranih znakova upozorenja i proaktivno nuđenje pauze.

Rezultat

Broj incidentnih situacija značajno se smanjio. Polaznik je počeo dolaziti smireniji, a povjerenje između osoblja i polaznika postupno se poboljšalo.

Interaktivna pauza — Tema 2 - PAUZIRAJ I RAZMISLI

„Koliko učinkovito prepoznajem i reagiram na rane znakove uznemirenosti te koje bih promjene mogao/la uvesti kako bih ranije intervenirao/la na smiren način, u skladu s PBS pristupom?”

Provjeri svoje okruženje

Je li vaš prostor za učenje predvidiv, smiren i prilagođen senzornim potrebama? Koju biste jednu promjenu mogli uvesti već ovog tjedna?

Razmisli o svojoj komunikaciji

Koristite li vizualnu podršku, jasan jezik i pravovremene najave prijelaza između aktivnosti? U kojem biste području mogli napraviti poboljšanja?

Provjeri dokumentaciju

Bilježite li dosljedno okidače i rane znakove upozorenja? Dijelite li te informacije sa svojim timom?

Tema 3: Reagiranje tijekom izazovnih trenutaka

Smirene reakcije usmjerene na osobu — a ne kontrola ili sukobljavanje.

Deeskalacija: Smiren odgovor usmjeren prema osobi

Kada ponašanje eskalira, način na koji edukator reagira od presudne je važnosti. I NICE smjernice (NG11) i PBS okviri naglašavaju smirene reakcije usmjerene na osobu, umjesto kontrole ili sukobljavanja. Cilj tijekom eskalacije jest osigurati sigurnost i zadržati povezanost s osobom — a ne nametnuti izvršavanje zadataka ili „iznuditi” poslušnost.

  • Tih i polagan govor Govorite tiho i polako. Smiren ton glasa pruža osjećaj sigurnosti i pomaže u smanjenju razine uznemirenosti polaznika.
  • Otvoren govor tijela Izbjegavajte prekrižene ruke ili nadvijanje nad polaznikom. Otvoren i nenametljiv govor tijela šalje poruku sigurnosti.
  • Priznajte emocije „Vidim da ti je ovo frustrirajuće.” Potvrđivanje osjećaja smanjuje potrebu za daljnjom eskalacijom.
  • Ponudite prostor i vrijeme Izbjegavajte zahtijevanje trenutne poslušnosti. Davanje prostora i vremena omogućuje polazniku samoregulaciju.
  • Iznenadne promjene Promjena rutine bez upozorenja
  • Usmjerite se na pružanje osjećaja sigurnosti i podrške. Izbjegavajte ispravljanje ili sukobljavanje tijekom eskalacije. Prioritet uvijek trebaju biti pružanje podrške, umirivanje i emocionalna sigurnost.
Refleksija, oporavak i briga o sebi

Rad s odraslim osobama s intelektualnim teškoćama koje pokazuju izazovna ponašanja može biti ispunjavajuć, ali i emocionalno zahtjevan. Refleksija i briga o sebi važni su dijelovi profesionalne prakse. Oni pomažu edukatorima učiti iz svake situacije, očuvati emocionalnu otpornost te pružati dosljednu i suosjećajnu podršku.

Praksa promišljanja

Refleksivna praksa proces je kritičkog promišljanja o vlastitim reakcijama, ponašanju polaznika i cjelokupnom okruženju. Ona omogućuje edukatorima prepoznavanje obrazaca, okidača i učinkovitih strategija, pretvarajući svaku izazovnu situaciju u priliku za učenje.

Ključni elementi prakse promišljanja uključuju:

  • Analiza situacija: Postavite si pitanja: „Što se dogodilo? Što je potaknulo ovakvo ponašanje? Kako sam reagirao/la?”
  • Procjena strategija: Razmislite što je bilo učinkovito, a što bi se sljedeći put moglo poboljšati.
  • Timska rasprava: Dijelite uvide s kolegama kako biste razvili dosljedne pristupe utemeljene na dokazima.
  • Dokumentiranje: Bilježite opažanja, okidače i reakcije kako biste lakše planirali buduću podršku.
Praktična važnost:
  • Refleksija produbljuje razumijevanje potreba i preferencija svakog polaznika. Ona podržava proaktivnu primjenu strategija pozitivne bihevioralne podrške (PBS) pomažući edukatorima da predvide izazove, umjesto da na njih samo reagiraju.
  • S vremenom refleksija poboljšava dosljednost i kvalitetu vaših reakcija, smanjujući vjerojatnost eskalacije situacija.
Samorefleksija:

Prisjetite se nedavne izazovne situacije. Što je potaknulo takvo ponašanje? Na koji je način vaša reakcija pomogla ili otežala situaciju za polaznika? Što biste sljedeći put mogli učiniti drugačije?

Briga o sebi

Pružanje podrške polaznicima s izazovnim ponašanjima može biti stresno. PBS, NICE i NIHR smjernice naglašavaju da je dobrobit edukatora iznimno važna; nije moguće pružati sigurnu i suosjećajnu podršku ako ste preopterećeni ili emocionalno iscrpljeni.

  • Pauziraj i diši Nekoliko puta duboko udahnite tijekom ili neposredno nakon izazovne situacije.
  • Uzmi kratke pauze Ako je moguće, nakratko se udaljite kako biste se emocionalno smirili i resetirali.
  • Fizička dobrobit Protegnite se, popijte vodu ili se lagano krećite kako biste smanjili napetost.
  • Podrška kolega Razgovarajte o zahtjevnim situacijama s kolegama ili mentorima.
  • Profesionalni razvoj Sudjelujte u edukacijama o PBS pristupu ili strategijama deeskalacije kako biste se osjećali sigurnije i kompetentnije.
Praktična važnost:
  • Briga o sebi smanjuje stres, povećava strpljenje i modelira smireno ponašanje kod učenika.
  • Odgajatelji koji daju prioritet dobrobiti mogu bolje održavati predvidljivo, sigurno i podržavajuće okruženje, što je u skladu s načelima PBS-a.
  • Briga o sebi osigurava dugoročnu profesionalnu održivost i emocionalnu otpornost, što koristi i nastavnicima i učenicima.

Studija slučaja 3: Ana

 

Situacija

Polaznica Ana odbija sudjelovati u grupnoj aktivnosti i počinje vikati. Edukator primjećuje da se Anina uznemirenost pojačava.

Odgovor

„U redu je uzeti kratku pauzu. Možeš nam se pridružiti kada budeš spremna.”

Ana provodi nekoliko minuta sama i kasnije se smireno vraća aktivnosti.

KLIKNITE ZA PRIKAZ VIŠE

Studija slučaja 3: Ana

Zašto je funkcioniralo

  • Edukator je smanjio pritisak umjesto inzistiranja na poslušnosti.
  • Ani je ponuđena autonomija i mogućnost izbora, čime se podržala samoregulacija.
  • Edukator je uvažio Anine potrebe, jačajući osjećaj povjerenja i sigurnosti.
  • Nije došlo do sukobljavanja — fokus je ostao na povezanosti i smirenosti.
  •  

Usklađenost s PBS-om

Ovakav pristup usmjeren je na razumijevanje svrhe ponašanja, sprječavanje eskalacije i poticanje pozitivnih alternativa — u potpunosti u skladu s načelima PBS pristupa.

Pričekajte da se situacija smiri prije razgovora o rješenjima. Učenje i refleksija najučinkovitiji su kada su i edukator i polaznik emocionalno regulirani.

Zaključak - Sažetak modula

  • Izazovno ponašanje oblik je komunikacije, često potaknuto nezadovoljenim potrebama, uznemirenošću ili neusklađenošću s okruženjem.
  • NICE, NIHR i PBS pristupi naglašavaju važnost cjelovite procjene koja uključuje fizičko zdravlje, mentalno zdravlje, senzorne potrebe, komunikaciju i okruženje.
  • Okidači mogu uključivati buku, nejasne upute, tjeskobu, bol, umor ili neočekivane promjene.
  • Prevencija se temelji na strukturi, predvidivosti, jasnoj komunikaciji te stvaranju smirenog i podržavajućeg okruženja.
  • Rano prepoznavanje uznemirenosti i pravovremene, blage intervencije značajno smanjuju mogućnost eskalacije.
  • Tijekom izazovnih situacija smirene reakcije usmjerene na osobu (poput pružanja prostora i mogućnosti izbora) pomažu u očuvanju sigurnosti i povjerenja.
  • Refleksivna praksa poboljšava reakcije, pomaže u prepoznavanju obrazaca i podržava dosljednije i proaktivnije pristupe.
  • Briga o sebi i emocionalna dobrobit osoblja od ključne su važnosti: emocionalno regulirani odrasli pomažu polaznicima u regulaciji vlastitih emocija.
  • Učinkovita podrška zahtijeva suradnju zdravstvenog, obrazovnog i socijalnog sustava, u skladu s NICE integriranim modelima podrške.

Dodatni resursi

Challenging Behaviour and Learning Disabilities: Independent living

Naslovnica

Understanding-Challenging-Behaviour-Info-Sheet-.pdf

‎Social Story Creator & Library App – App Store

Kviz

Reference

  1. Challenging Behaviour Foundation. (2025). Understanding challenging behaviour . https://www.challengingbehaviour.org.uk/wp-content/uploads/2025/08/001-Understanding-Challenging-Behaviour-Info-Sheet-.pdf
  2. National Institute for Health and Care Research. What could reduce aggressive behaviour in adults with learning disabilities? https://evidence.nihr.ac.uk/alert/what-could-reduce-aggressive-behaviour-in-adults-with-learning-disabilities
  3. National Institute for Health and Care Excellence. (2015). Challenging behaviour and learning disabilities: Prevention and interventions for people with learning disabilities whose behaviour challenges (NG11). https://www.nice.org.uk/guidance/ng11
  4. National Institute for Health and Care Excellence. (2018). Learning disabilities and behaviour that challenges: Service design and delivery (NG93). https://www.nice.org.uk/guidance/ng93
  5. PBS Academy. (2015). Positive behavioural support competence framework. https://pbs-academy.com/wp-content/uploads/2016/11/Positive-Behavioural-Support-Competence-Framework-May-2015.pdf
  6. National Institute for Health and Care Excellence. (2015). Learning disability: Behaviour that challenges (QS101). https://www.nice.org.uk/guidance/qs101
  7. Challenging Behaviour Foundation. (2025). Finding the reason https://www.challengingbehaviour.org.uk/wp-content/uploads/2025/08/002-Finding-the-reason-Info-Sheet-.pdf
  8. Challenging Behaviour Foundation. (2025). PBS planning https://www.challengingbehaviour.org.uk/wp-content/uploads/2025/08/003-PBS-planning-Info-Sheet.pdf

Projekt je sufinanciran sredstvima Europske unije. Stavovi i mišljenja izneseni u ovoj publikaciji isključiva su odgovornost autora i ne odražavaju nužno stavove Europske unije niti Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA). Europska unija niti EACEA ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

Broj projekta: 2024-1-HR01-KA220-ADU-000247169

Scroll to Top